Utječu li emocije na razinu šećera u krvi?

Pročitajte članak, te naučite nešto novo.

Sjećate li se trenutka kada su Vam dijagnosticirali dijabetes? Jeste li bili bijesni? Frustrirani? Sve je to normalno…

Najčešće emocije koje se javljaju netom nakon dijagnosticiranja šećerne bolesti uglavnom su bijes, ljutnja, frustracija, strah, osjećaj krivnje i srama što ste baš Vi oboljeli.

Upravo razina HbA1c utječe na psihičke simptome, uključujući češće promjene raspoloženja, razvoj depresije, česta razdražljivost koja utječe primjerice na podizanje tenzija u društvu. Općenito loše stanje organizma utjecat će na češće umaranje dijabetičara.

Nalazi li se vaše tijelo pod stresom, to itekako utječe na razinu šećera u krvi. Osim stresa, sve druge promjene i raspoloženja utječu na vaše stanje, kako mentalnu stabilnost tako i na razinu hormona. Visoka razina šećera u krvi sa sobom povlači popratne simptome kao što su umor, psihička nestabilnost, češće mokrenje, dehidracija i nesanica, a teži se slučajevi manifestiraju čak i do kome.

U skladu s time, neovisno radi li se o emocijama poput sreće, tuge, umora ili bijesa utječu na povećanje ili smanjenje razine šećera u krvi.

  • Dijabetes i bijes – ljutnja je destruktivna emocija
  • Dijabetes i tjeskoba – tjeskoba je stanje koje se temelji na strahu
  • Dijabetes i osjećaj krivnje – utječe negativno na zdravlje jer vodi samookrivljavanju
  • Dijabetes i depresija – jedno od najčešćih stanja zajedničko svim dijabetičarima
  • Dijabetes i zanemarivanje – izbjegavanje i zanemarivanje redovitog kontroliranja
  • Dijabetes i stres – dokazan je utjecaj na razinu šećera u krvi
  • Dijabetes i umor – jedan od najčešćih simptoma

Međutim, depresivno stanje se uglavnom rezultira kao nemaran odnos prema redovitom mjerenju razine šećera u krvi, stoga on najčešće nije pod kontrolom. Ljutnja, osjećaj nezadovoljstva, mržnja su osjećaji povezani sa stresom što utječe na povišenu razinu šećera u krvi, ali i veći broj otkucaja srca i povišen krvni tlak. Budući da se teško prihvaćaju promjene, tako se teško prihvaća novonastala bolest – dijabetes, tako se lako razvija bijes koji općenito loše utječe na stanje organizma.

Anksiozni poremećaj straha, osjećaj straha i krivnje zbog novonastale situacije imaju negativan utjecaj na zdravlje pa tako i dijabetes. Liječnici vode borbe s pacijentima koji su usvojili loše navike i rutinu te ih je izuzetno teško mijenjati, međutim valja ustrajati da se što više navika izmjeni i to što brže. Upravo te navike uključuju redovito provjeravanje razine šećera u krvi, razgovor s liječnikom, veća briga o prehrani kao i o tjelovježbi.

 

 

Izvor:

http://www.diabetes.co.uk/emotions/

https://www.diabetes.org.uk/Guide-to-diabetes/Living_with_diabetes/Emotional-issues/

 

 

Rasprava